U organizaciji Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO), šesta konferencija “ Procjena utjecaja i EU Taksonomija: od politike do prakse ” održana je u Opatiji 9. i 10. listopada 2025. godine. Konferencija je okupila predstavnike institucija, poslovnog sektora, znanstvene zajednice i međunarodnih organizacija, a organizirana je u suradnji s Europskom Investicijskom Bankom (EIB), Svjetskom Bankom (World Bank), Europskom Komisijom (EC), Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Međunarodnim udruženjem za procjenu utjecaja na okoliš (IAIA), uz institucionalno pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske (MZOZT).
Konferencija je otvorila ključna pitanja povezana s implementacijom europskih propisa o održivosti, razvojem obnovljivih izvora energije, obnovom prirode te rastućom važnošću društvenih aspekata u procjeni utjecaja na okoliš. U raspravama se naglasila potreba za integriranim pristupom održivom razvoju – povezivanjem regulatornog okvira, financijskih instrumenata, strateškog planiranja i sudjelovanja javnosti.
U kontekstu europskog zakonodavstva, sudionici su analizirali implikacije Omnibus I paketa i njegov utjecaj na održivo financiranje. Zaključeno je da pojednostavljenje propisa može doprinijeti smanjenju administrativnih opterećenja, no istodobno postoji opasnost da se time umanji razina transparentnosti i kvaliteta podataka potrebnih za potporu zelenoj tranziciji. Predstavnici Europske investicijske banke i stručnjaci za ESG naglasili su važnost pouzdanih informacija i jasnih ciljeva kako bi se očuvala stabilnost tržišta i povjerenje investitora. Većina sudionika složila se da su potrebni uravnoteženi pristupi – racionalizacija zahtjeva uz očuvanje ambicioznih ciljeva održivosti.
Veliku pažnju izazvalo je pitanje kumulativnih utjecaja projekata obnovljivih izvora energije, gdje su stručnjaci istaknuli potrebu za sustavnijim i strateškim pristupom procjeni učinaka. Kvalitetna procjena kumulativnih utjecaja zahtijeva stručne kapacitete, pouzdane analitičke alate i jasne nacionalne strateške dokumente. Ukazano je na problem „blokiranih“ prostornih planova koji često sprječavaju provedbu novih, okolišno povoljnijih projekata. Sudionici su zaključili da je nužno ažurirati prostorne planove i prilagoditi ih stvarnim razvojnim kapacitetima te da društveni učinci moraju biti ravnopravno uključeni u procjene. Naglašena je važnost ranog uključivanja lokalnih zajednica u razvojne procese, čime se povećava razumijevanje i prihvaćanje projekata te osigurava dugoročna održivost.
Rasprava o Uredbi o obnovi prirode (Nature Restoration Regulation) istaknula je važnost ovog europskog propisa kao povijesne prekretnice u okolišnoj politici. Uredba prvi put uvodi pravno obvezujuće ciljeve za obnovu ekosustava i jasno povezuje zaštitu prirode s razvojem, klimatskom i gospodarskom politikom. U Hrvatskoj gotovo polovica stanišnih tipova pokazuje nepovoljno stanje očuvanosti, što zahtijeva hitnu pripremu Nacionalnog plana obnove prirode. Sudionici su naglasili da uspješna provedba zahtijeva široko partnerstvo javnih institucija, znanstvene zajednice, privatnog sektora i lokalnih zajednica. Uloga EU financijskih instrumenata prepoznata je kao presudna, uz naglasak na njihovu učinkovitost i usklađenost s nacionalnim prioritetima. Obnova prirode prepoznata je kao investicija u otpornost društva, bioraznolikost, gospodarstvo i kvalitetu života.
Društveni aspekti procjene utjecaja na okoliš bili su važan dio zaključaka konferencije. Rast složenosti projekata i raznolikosti interesa dionika zahtijeva dublje razumijevanje socijalnih učinaka, što sve više potiče primjenu studija društvenog utjecaja (SIA). One više nisu samo regulatorni zahtjev, nego alat za izgradnju povjerenja s lokalnim zajednicama, upravljanje rizicima i planiranje održivih ulaganja. Ipak, sudionici su upozorili na nedostatak jasnih metodoloških smjernica, neujednačenu institucionalnu odgovornost i ograničenu dostupnost podataka. Preporučeno je jačanje regulatornog okvira i usklađivanje s međunarodnim standardima poput IFC Performance Standards, EBRD Performance Requirements, Equator Principles i OECD smjernica za odgovorno poslovno ponašanje.
Zaključno, konferencija je potvrdila da održivi razvoj više nije zasebno područje, nego zajednički okvir za sve javne politike, investicijske odluke i društvene procese. Za uspješnu tranziciju prema zelenoj, uključivoj i otpornoj ekonomiji potrebno je povezati okolišne, društvene i ekonomske dimenzije kroz suradnju institucija, poslovnog sektora i građana. HUSZPO-ova šesta konferencija u Opatiji još je jednom potvrdila da Hrvatska raspolaže znanjem, iskustvom i partnerstvima potrebnim za oblikovanje održive budućnosti u europskom i globalnom kontekstu.
U nastavku možete pogledati kratki video s konferencije
